{"id":679,"date":"2026-01-20T21:40:38","date_gmt":"2026-01-20T20:40:38","guid":{"rendered":"https:\/\/bosnische-schule.org\/?p=679"},"modified":"2026-01-20T21:40:38","modified_gmt":"2026-01-20T20:40:38","slug":"bosanski-jezik-u-njemackim-skolama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/bosnische-schule.org\/?p=679&lang=bs","title":{"rendered":"Bosanski jezik u njema\u010dkim \u0161kolama"},"content":{"rendered":"

Erdin Kaduni\u0107 <\/a><\/p>\n

Rezultati do kojih je do\u0161lo Oslobo\u0111enje nakon prepiske s njema\u010dkim ministarstvima i udru\u017eenjima pokazuju da je slika slo\u017eena, \u010desto kontradiktorna: od uspjeha u pojedinim pokrajinama do potpunog izostanka interesa u drugim, pa \u010dak i do otvorenih skandala<\/p>\n

Njema\u010dka je najva\u017enija zemlja bosanske dijaspore. Procjenjuje se da u njoj danas \u017eivi vi\u0161e od 200.000 ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a neki izvori govore i o znatno ve\u0107em broju kada se uklju\u010de i potomci druge generacije. Ovdje su mnoge porodice na\u0161le posao, sigurnost i budu\u0107nost, ali istovremeno se sve \u010de\u0161\u0107e postavlja pitanje: koliko njihova djeca uop\u0107e imaju jo\u0161 dodir s bosanskim jezikom?<\/p>\n

Upravo zato je Njema\u010dka klju\u010dna kada se govori o o\u010duvanju jezika i identiteta u dijaspori. Ako bosanski ne opstane ovdje \u2013 u zemlji s najve\u0107im brojem na\u0161ih iseljenika, najorganizovanijom zajednicom i najve\u0107im brojem djece \u2013 te\u0161ko ga je o\u010dekivati drugdje. Rezultati do kojih je do\u0161lo Oslobo\u0111enje nakon prepiske s njema\u010dkim ministarstvima i udru\u017eenjima pokazuju da je slika slo\u017eena, \u010desto kontradiktorna: od uspjeha u pojedinim pokrajinama do potpunog izostanka interesa u drugim, pa \u010dak i do otvorenih skandala.<\/p>\n

Organizacija nastave<\/strong><\/p>\n

U Berlinu, gdje \u017eivi veliki broj ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine, bosanski jezik nikada nije bio dio zvani\u010dne \u0161kolske ponude. Iz nadle\u017ene uprave za obrazovanje, mlade i porodicu u Berlinu naveli su da u ovom gradu ne postoji nastavni program bosanskog jezika, niti je u pro\u0161lim godinama postojalo interesovanje \u0161kola da ga uvedu. Prema njihovim rije\u010dima, dopunska nastava jezika porijekla se organizuje samo ako postoji dovoljan broj prijavljene djece i ako \u0161kole iska\u017eu potrebu. Do sada takvih prijava za bosanski jezik nije bilo.<\/p>\n

Sli\u010dna je situacija i u susjednom Brandenburgu, gdje nadle\u017eno ministarstvo potvr\u0111uje da u \u0161kolskoj 2025\/2026. godini nije formirana nijedna grupa za bosanski jezik. Nastava se mo\u017ee organizovati ako ima najmanje 12 u\u010denika iste jezi\u010dke grupe i ako su osigurani potrebni uslovi, ali do sada nije bilo interesovanja. U oba slu\u010daja bosanski jezik fakti\u010dki ne postoji u obrazovnom sistemu i zavisi isklju\u010divo od pojedina\u010dnih inicijativa roditelja, koje u ovom trenutku nisu dovoljno jake da pokrenu institucionalnu promjenu.<\/p>\n

Sasvim druga\u010dija slika dolazi iz pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija, gdje bosanski jezik ima stabilno mjesto u obrazovanju. Prema podacima Ministarstva \u0161kolstva, u \u0161kolskoj 2024\/2025. godini nastavu bosanskog jezika poha\u0111a 738 u\u010denika, \u0161to je pove\u0107anje od 10,6% u odnosu na prethodnu godinu. Nastava se odvija u prostorijama redovnih \u0161kola i finansira se iz bud\u017eeta pokrajine. U\u010ditelji su kvalifikovani, a nastavni plan uskla\u0111en s obrazovnim standardima. Na taj na\u010din djeca imaju priliku da u\u010de svoj jezik, da ga \u010ditaju i pi\u0161u, i da ga ne do\u017eivljavaju kao strani, nego kao prirodni dio svog identiteta.<\/p>\n

Ovaj model se pokazao uspje\u0161nim jer ga ne vode konzularne institucije, nego same \u0161kole i obrazovni organi pokrajine. Time se izbjegava zavisnost od politi\u010dkih promjena, finansijskih donacija ili administrativnih prepreka. Nastava je ravnopravna s ostalim predmetima, a roditelji nemaju dodatne tro\u0161kove. U toj pokrajini bosanski jezik je stavljen u isti rang s drugim jezicima koje u\u010de djeca stranog porijekla. To pokazuje da se vi\u0161ejezi\u010dnost mo\u017ee posmatrati kao prednost i da o\u010duvanje jezika ne mora biti suprotstavljeno integraciji.<\/p>\n

U pokrajini Baden-W\u00fcrttemberg situacija je sasvim druga\u010dija. Tamo se nastava bosanskog jezika dugi niz godina organizovala kroz saradnju Generalnog konzulata Bosne i Hercegovine u Stuttgartu i lokalnog Ministarstva kulture, mladih i sporta. Me\u0111utim, ta saradnja je prekinuta nakon \u0161to je otkriveno da su podaci o broju u\u010denika bili neta\u010dni. Ministarstvo je od Generalnog konzulata zatra\u017eilo povrat oko 105.000 eura koje su upla\u0107ivane kao podr\u0161ka nastavi. U istrazi je utvr\u0111eno da je Savez dopunskih \u0161kola Bosne i Hercegovine dostavljao la\u017ene podatke o broju polaznika, pa su sredstva nenamjenski kori\u0161tena. O ovom slu\u010daju su obavije\u0161teni Predsjedni\u0161tvo Bosne i Hercegovine i Ministarstvo vanjskih poslova u Sarajevu. Rije\u010d je o jednom od najve\u0107ih obrazovnih skandala vezanih za bosansku dijasporu u Njema\u010dkoj.<\/p>\n

Ovaj slu\u010daj pokazuje koliko je osjetljiv sistem koji zavisi od donacija i dobre volje pojedinaca. Kada izostane kontrola, posljedice ne snose samo institucije nego i sama djeca, jer gube mogu\u0107nost da poha\u0111aju nastavu. Nakon \u0161to je otkriveno da su prijavljeni brojevi u\u010denika la\u017eni, povjerenje njema\u010dkih vlasti je ozbiljno naru\u0161eno, a finansijska podr\u0161ka za bosanske \u0161kole u ovoj pokrajini obustavljena.<\/p>\n

U Bavarskoj, za razliku od ostalih, dr\u017eava uop\u0107e ne nudi dopunsku nastavu na jeziku porijekla. Roditelji i nastavnici su zato sami preuzeli inicijativu. Udru\u017eenje Bosanskohercegova\u010dka \u0161kola M\u00fcnchen ve\u0107 devet godina organizuje nastavu bosanskog jezika u M\u00fcnchenu, Augsburgu i Penzbergu. Predsjednica udru\u017eenja Suada Konjhod\u017ei\u0107 ka\u017ee da trenutno imaju vi\u0161e od 60 u\u010denika, raspore\u0111enih u 5 odjeljenja, i da broj svake godine raste. \u0160kola se finansira isklju\u010divo od \u010dlanarina i dobrovoljnih uplata roditelja.<\/p>\n

Konjhod\u017ei\u0107 obja\u0161njava da najve\u0107i izazovi nisu samo finansijski, nego i organizacioni. Nastava se odr\u017eava u u\u010dionicama njema\u010dkih \u0161kola, \u010desto u kasnim poslijepodnevnim satima, jer drugih termina nema. Ipak, interesovanje djece raste. \u201cJako smo ponosni \u0161to na\u0161oj djeci mo\u017eemo pru\u017eiti priliku da u\u010de i njeguju svoj maternji jezik, ali i da kroz nastavu steknu nova prijateljstva i osje\u0107aj povezanosti i pripadnosti na\u0161oj zajednici\u201d, ka\u017ee.<\/p>\n

Ona smatra da bi model koji postoji u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji bio mnogo bolji i pravedniji jer bi se nastava organizovala pod okriljem dr\u017eave. \u201cJedan od na\u0161ih najve\u0107ih izazova je organizacija nastave\u201d, obja\u0161njava Suada Konjhod\u017ei\u0107. \u201cTrenutno imamo nekoliko odjeljenja, ali to zna\u010di da ne mo\u017eemo ponuditi nastavu u svakoj \u0161koli u M\u00fcnchenu, a jo\u0161 te\u017ee u drugim gradovima Bavarske. Nastava se odr\u017eava u prostorijama njema\u010dkih \u0161kola, pa smo vremenski ograni\u010deni \u2014 termini u kasnim popodnevnim ili ve\u010dernjim satima obi\u010dno nisu mogu\u0107i. To su prepreke s kojima se svakodnevno suo\u010davamo, ali ih nastojimo prevazi\u0107i jer vjerujemo u va\u017enost onoga \u0161to radimo.\u201d<\/p>\n

Kada se pogleda \u0161ira slika, postaje jasno da je status bosanskog jezika u Njema\u010dkoj vrlo neujedna\u010den. U jednim pokrajinama nastava napreduje i dobija sve vi\u0161e u\u010denika, u drugima ne postoji ni u tragovima. U nekima je naru\u0161ena zbog neodgovornosti i korupcije. Sve to pokazuje da je bosanski jezik u Njema\u010dkoj zapravo ogledalo odnosa prema vlastitom identitetu i kulturnoj odgovornosti.<\/p>\n

Volonterski rad<\/strong><\/p>\n

Nedostatak koordinacije izme\u0111u Bosne i Hercegovine i dijaspore dodatno ote\u017eava situaciju. Ne postoji jedinstvena strategija za o\u010duvanje jezika u inostranstvu, niti institucionalna podr\u0161ka udru\u017eenjima koja rade s djecom. Pitanje jezika svelo se na volonterski rad, entuzijazam i snala\u017eljivost roditelja. S druge strane, dio zajednice pokazuje sve manji interes, \u0161to ukazuje na duboku asimilaciju i gubitak svijesti o va\u017enosti jezika.<\/p>\n

U kona\u010dnici, borba za o\u010duvanje bosanskog jezika u Njema\u010dkoj nije samo obrazovno, nego i moralno pitanje. Ona pokazuje koliko zajednica po\u0161tuje vlastite korijene i koliko je spremna da ulo\u017ei trud da ih sa\u010duva. Uspjeh u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji pokazuje da je mogu\u0107e kada postoji sistem, plan i podr\u0161ka dr\u017eave. Skandal u Baden-W\u00fcrttembergu pokazuje koliko se lako povjerenje mo\u017ee izgubiti, a situacija u Berlinu i Brandenburgu da ono \u0161to se ne njeguje \u2013 jednostavno nestaje.<\/p>\n

Bosanski jezik u dijaspori ne\u0107e opstati sam od sebe. On \u0107e \u017eivjeti onoliko koliko ga budu \u017eivjeli roditelji, nastavnici i djeca. Ako se izgubi jezik, izgubi\u0107e se i veza s domovinom, kultura i sje\u0107anje na porijeklo. Pitanje nije vi\u0161e postoji li nastava bosanskog jezika u Njema\u010dkoj, nego koliko smo spremni da se za nju borimo. Zato, ako bosanske institucije i roditelji zaista \u017eele pokazati koliko im je stalo do Bosne i Hercegovine, onda to ne\u0107e u\u010diniti parolama, zastavama i folklorom, nego time \u0161to \u0107e bosanskoj djeci \u2013 ma gdje \u017eivjela \u2013 omogu\u0107iti nastavu bosanskog jezika.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Erdin Kaduni\u0107 Rezultati do kojih je do\u0161lo Oslobo\u0111enje nakon prepiske s njema\u010dkim ministarstvima i udru\u017eenjima pokazuju da je slika slo\u017eena, \u010desto kontradiktorna: od uspjeha u pojedinim pokrajinama do potpunog izostanka interesa u drugim, pa \u010dak i do otvorenih skandala Njema\u010dka je najva\u017enija zemlja bosanske dijaspore. Procjenjuje se da u njoj danas \u017eivi vi\u0161e od 200.000<\/p>\n

Read More<\/a><\/div>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":451,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":{"0":"post-679","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-nicht-kategorisiert-bs"},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bosnische-schule.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/679","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bosnische-schule.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bosnische-schule.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnische-schule.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnische-schule.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=679"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/bosnische-schule.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/679\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":680,"href":"https:\/\/bosnische-schule.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/679\/revisions\/680"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnische-schule.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/451"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bosnische-schule.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=679"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnische-schule.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=679"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bosnische-schule.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=679"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}